Iznad Kaštela se u smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže planina Kozjak (780 m), a nešto niže prema jugu i planina Mosor (1330 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova. U ljeto 2005.u promet se pušta i dovršena autocesta Zagreb-Split, koja put između Zagreba i Splita skraćuje na manje od četiri sata. Za gospodarstvo je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovodi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta.